INTERVJU: KREŠO VUKOJA Političari i mediji iz osobnih interesa uništavaju privatne kladionice!
Privatni priređivači igara na sreću u zadnje vrijeme su česta tema u političkim krugovima i medijima u F BiH. Tim povodom razgovarali smo s Krešom Vukojom, direktorom Premier kladionice koji nam je govorio o aktualnoj situaciji i brojnim problemima s kojima se privatni priređivači susreću u svom poslovanju.
U posljednje vrijeme kladionice u Federaciji BiH su predmet medijske pozornosti, kao i komentiranja kako vjerskih tako i političkih dužnosnika.
Kladionice u F BiH nisu nikada prestale biti predmet pozornosti, nekada manje a nekada s više pozornosti, ali val pritisaka krenuo je od ožujka prošle godine te kulminirao u svibnju ove godine. Naime, od objavljivanja na Youtubeu isječka sa hutbe iz džamije Kalibunar u kojem dr. Emir Halilović vjernicima poručuje da je manji grijeh jesti svaki dan “pola kila krmetine” nego odigrati jedan bingo ili sportsku kladionicu, krenuli su neviđeni kombinirani pritisci na privatne priređivače preko inspekcija Porezne uprave F BiH, kantonalnih policijskih službenika, političkih zastupnika pa do medijskog linča koji traje i danas. Svi ti pritisci odnosili su se na privatne priređivače, a ne i na Lutriju BiH koja je u državnom vlasništvu. Potpomognuti medijima koji neprofesionalno izvještavaju određeni politički zastupnici vrše neviđeni pritisak na privatne priređivače, koristeći huškačke metode izjavama kako “Hercegovina izvlači novac iz Bosne”, potpuno ignorirajući činjenicu da je sedam od 13 priređivača s područja Bosne, a šest s područja Hercegovine. Evidentno je, pak, da te iste političare ne smeta regionalni razmještaj privatnih priređivača, nego to što su većina vlasnika Hrvati.
Kakva je nacionalna struktura uposlenih u privatnim kladionicama u F BiH?
Prema statističkim pokazateljima u kladionicama je zaposleno oko 5.500 uposlenika, a prema nacionalnoj strukturi: 75% ili 4.125 ih je Bošnjaka, 23% ili 1.265 Hrvata i 2% ili 110 Srba i ostalih.
Međutim, ovdje se postavlja pitanje političke, moralne pa i kaznene odgovornosti svih aktera koji su svjesni efekta promjene zakonske regulative na način “prelamanja preko koljena”, te hoće li itko odgovarati na bilo koji način za gubljenje radnih mjesta kako direktno tako i indirektno u odnosu na dobavljače.
Često se spominje i naglašava da kladionice duguju više desetaka milijuna maraka poreza.
Ne, to naprosto nije točno. Kladionice uredno i na vrijeme izmiruju svoje obveze prema dobavljačima, proračunima (županijskim i federalnom) te fondovima MIO, ZZO itd. Odgovorno tvrdim da ovih 13 kladionica na teritoriju F BiH nikome ništa ne duguju, jer da duguju ne bi posjedovale odobrenje za rad. Da bi kladionica imala odobrenje za rad mora ispuniti određene zakonske uvjete pa među ostalim i priložiti Potvrdu o izmirenim poreznim obvezama. Do primjene novog zakona to odobrenje se dodjeljivalo na godinu dana, a prema novom zakonu se dodjeljuje na dvije godine i priređivač je svaki put dužan dostaviti dokaze da je ‘čist’, odnosno da nema poreznih dugovanja. Što znači, ako sada odobrenje ima 13 priređivača to znači da svi uredno izmiruju svoje porezne obveze.
Postojale su dvije kladionice pod nazivom “Derby” i “Bet Shop” iz Mostara koje su bankrotirale prije par godina, iz razloga što je u jednom trenutku, dok je direktor Porezne uprave bio Midhat Arifović, on utvrdio nepostojeće višemilijunske porezne obveze koje je u više navrata poništio Kantonalni sud u Sarajevu. Na takav način svaka fizička i pravna osoba može imati višemilijunske porezne obveze u Federaciji, jer nitko ne odgovara za uništavanje pravnih subjekata s nepostojećim i nezakonitim poreznim obvezama.
Što je s tvrdnjama da privatne kladionice nisu dovoljno pod nadzorom i kontrolom Porezne uprave F BiH?
Moram naglasiti da priređivače igara na sreću gotovo svake godine u sjedištu kontroliraju “specijalni inspektori” Porezne uprave F BiH odabrani od središnjeg ureda. Ove godine je u svim sjedištima priređivača klađenja vršena cjelovita porezna kontrola koja je trajala oko 10 tjedana. U tim kontrolama utvrđeno da priređivači posluju uredno te da uredno i na vrijeme izmiruju svoje porezne obveze. Nakon ovih kontrola, kada nisu utvrdili nikakve porezne obveze i nezakonitosti, krenula je političko-medijska kampanja protiv kladionica u privatnom vlasništvu.
Stupanjem na snagu Zakona o igrama na sreću 02. srpnja 2015. godine i uvezivanjem svih priređivača igara na sreću na server Porezne uprave, igre na sreću su postale najuređenija oblast u BiH. Ovim uvezivanjem svaki odigrani listić u kladionici najprije se registrira na serveru porezne uprave kojem se dodijeli GUID, pa tek onda na server priređivača. Što znači da Porezna uprava F BiH prije ima podatak o odigranom listiću nego bilo koji priređivač. Svaki odigrani listić ima GUID kojeg može provjeriti na serveru Porezne uprave F BiH, što znači da je krug zatvoren.
Ovo nije slučaj sa Lutrijom BiH, jer ista nije uvezana sa Poreznom upravom u dijelu klasičnih igara (loto, toto, srećke i sl.), a u dijelu posebnih igara (kladionica, RNG) samo djelomično, što pruža prostora za manipulaciju u poslovanju.
Stoga pozivam svakog igrača, ukoliko nema GUID-a na svom listiću neka isti odmah prijavi Poreznoj upravi FBiH na besplatni telefonski broj 080 020 333.
Navodi se da privatne kladionice državi daju mrvice, a zarađuju enormne iznose.
Kladioničarski posao je prosta matematika. S jedne strane imate prihode (razlika između uplate i isplate),a s druge strane troškove (plaće, doprinose, zakupnine, ostale troškove).
Prema službenim objavljenim podatcima Porezne uprave F BiH u kladionicama radi preko 5.500 radnika, posluje se na preko 2.500 uplatnih mjesta te je prihod (razlika između uplate i isplate) bila za četiri mjeseca oko 50 milijuna KM što mjesečno iznosi 12,5 milijuna KM. Ako se zna da su mjesečni troškovi po jednom uplatnom mjestu u prosjeku oko 5.000 KM, tada se prostom matematikom izračuna da su kladionice u prva četiri mjeseca 2016. godine poslovale sa tzv. “pozitivnom nulom”, odnosno neke s blagom dobiti, a neke s gubitkom.
U istom tom razdoblju kladionice su izvršile obračun i uplatu naknada i poreza državi u iznosu od oko 11 milijuna KM uvećano za doprinose i poreze iz plaća, porez na prihode od zakupa, prihod od plaćenog PDV-a, prihod od kantonalnih i općinskih komunalnih taksi itd. Privatne kladionice su punile proračune u iznosu oko 24,6 milijuna KM.
Sada ja postavljam pitanje: tko ubire mrvice, a tko zarađuje enormne iznose?
Opća je fama u javnosti da vlasnici kladionica zarađuju enormne iznose, a iz ovog prikaza jasno se vidi da to nije tako te nitko ne spominje kolike rizike posla priređivači klađenja imaju u svom poslovanju, jer je ključni faktor u poslovanju “sreća”, za razliku od casina, aparata i ostalih kockarskih proizvoda koje u naravi donose sigurnu dobit.
Priređuju li se igre na sreću “na crno”?
Igre na sreću u F BiH trenutno legalno priređuje 13 privatnih gospodarskih društava i Lutrija BIH kao državno poduzeće.
Pored ovih priređivača na tržištu F BiH uvelike su zastupljeni domaći ilegalni priređivači koji posluju s preko 2.000 ilegalno postavljenih kladomata po ugostiteljskim objektima diljem F BIH, pred kojima Porezna uprava F BiH zatvara oči. Isto tako država nijemo promatra kako inozemni priređivači nelegalno poslujući na području FBiH iz državnog budžeta godišnje izvlače stotine milijuna KM. Npr., inozemni internet priređivači poput ‘Bet-at-Home’, ‘Bet 365’, itd. mahom su registrirani u poreznim oazama Mauriciusa, Malte, Cipra i sl., a nesmetano priređuju klađenje na teritoriju FBiH putem Interneta, prikupljajući depozite putem svojih sestrinskih ili partnerskih firmi koje su registrirane u FBiH, ne plaćajući pritom ni feninga poreza. Te kladionice su veliki svjetski ‘igrači’ koji dobit mjere u milijardama eura svake godine.
Stoga se ispravno zapitati jesu li možda ilegalni priređivači putem kladomata ili veliki internet priređivači ‘podmazali’ eksponente bh. politike koji su najbučniji u posljednje vrijeme, kako bi uništili legalne privatne priređivače i njima širom otvorili crno tržište FBiH.
Što bi značilo za proračun, a što za kladionice uvođenje naknade 5% na uplatu i poreza 10% na sve isplate?
Kada bi se uvela naknada na sve uplate (sportske i RNG) u visini od 5% i porez na sve dobitke u visini od 10%, neovisne analize temeljem konkretnih podataka ukazuju da bi tada svi priređivači bili u enormnim “minusima” tj. poslovali bi sa velikim gubicima, a što bi dovelo do zatvaranja uplatnih mjesta, otpuštanja radnika, prema našoj procjeni do gubitka oko 70% tržišta i u konačnici do zatvaranja svih firmi.
To bi isto tako značilo otvaranje ilegalnog crnog tržišta, pretakanje novca iz F BiH u Republiku Srpsku u kojoj je povoljnije klađenje igračima i preseljenje igara na sreću na strane internetske kladionice. Niti u jednom od ova tri slučaja država neće prihodovati niti jednog feninga.
Zbog samog principa na koji funkcioniraju RNG igre, uvođenje novih naknada i poreza značilo bi da se RNG igre oporezuju s čak 60% te priređivanje istih ne bi bilo moguće.
Najbučniji zagovornik povećavanja poreznih stopa i uvođenja novih poreznih stopa je Amir Zukić (SDA). On želi što prije “preko koljena” donijeti novi zakon koji bi doslovno uništio privatne priređivače klađenja, a širom ostavio otvorena vrata ilegalnim kladomatima i stranim internet kladionicama, a sve iz njemu poznatih razloga.
Sada država prihoduje direktno od igara na sreću na bazi jedne godine 38 milijuna KM, a indirektno 74 milijuna KM. Uvođenjem ovakvog zakonskog rješenja država neće prihodovati niti jednog feninga, a kamoli vrtoglavih 210 milijuna koje spominje.
Istini za volju, moguće je taj iznos prihodovati samo ukoliko bi državni aparat uklonio crno tržište igara na sreću u FBiH, prihodovao porez od stranih ilegalnih kladionica koje su prisutne u F BiH i stavio pod nadzor poslovanje Lutrije BiH. Međutim, očito je da su nemoralno-politički interesi pojedinaca ispred svih ostalih interesa. Dok takvi pojedinci vrše enorman pritisak na privatne priređivače igara na sreću, pod tepih se gura činjenica da je 78% najvećih poreznih dužnika u FBiH s područja Sarajeva, Zenice i Tuzle, a radi se o državnim firmama te da država ne uspijeva naplatiti svoja potraživanja zbog političkih igara.
Jeste li u prisnim odnosima s bilo kojom političkom strankom?
Koliko sam upoznat niti jedna kladionica nema nikakve veze sa bilo kojom političkom opcijom ili strankom pa niti sa HDZ-om, kako to bučni parlamentarci SDA u medijima prikazuju.
Međutim, koliko vidimo ovdje SDA nameće teret nekakve krivnje HDZ-u BiH kao da ona štiti kladionice bez obzira na sve te ih dovodi u nezavidan položaj, na način “ako ste protiv promjene zakona tada vi imate prste u kladionicama!”
To naprosto nije točno. Kladionice su privatne firme, koje zanima samo posao i rad, međutim koliko god mi kao priređivači bili apolitični, toliko se aktualna SDA politika bavi nama.
Zašto ste išli u službeni posjet predsjedniku Federacije BiH gosp. Čavari?
Kod predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine gospodina Marinka Čavara, na naš pismeni zahtjev, bili smo na sastanku 10. svibnja 2016 godine. Na tom sastanku smo ga upoznali s trenutnom situacijom o položaju priređivača klađenja, o svim bitnim problemima iz ove oblasti.
Informirali smo ga o neravnopravnom položaju u odnosu na druge priređivače (Lutriju BiH, aparate, strane Internet kladionice), o javnom blaćenju i iznošenju neistina i laži od strane “javnih” medija, prvenstveno FTV-a i nositelja visokih dužnosti u institucijama vlasti te o našem viđenju rješavanja nastale situacije.
Hvala Bogu da postoji institucija „Predsjednik Federacije BiH” i da je predsjednik upravo gosp. Marinko Čavara koji je prema svemu sudeći moralna vertikala u političkom okruženju Federacije BiH, za razliku od pojedinaca koji se pojavljuju u medijima kao “spasitelji” proračuna.
Ovaj sastanak su zlonamjerni mediji okarakterizirali negativno, dovodeći u pitanje potrebe postojanja Predsjednika F BIH jer isti tobože “štiti kladioničare”.
Mi smo, sviđalo se to nekome ili ne, grana industrije koja zapošljava peko pet tisuća radnika, koja puni budžete godišnje preko 70 milijuna KM, a da nas se šikanira i blati ovako u javnosti je nedopustivo. Ovakve prljave političko-medijske rabote neće dovesti niti jednog normalnog investitora kapitala u BiH bez obzira koliko se organiziralo “biznis foruma”.
Očito je da je veća sloboda medija u Sjevernoj Koreji nego što je to u F BiH kada je riječ o “javnim medijima”, pa velikim dijelom i privatnim medijima koji surađuju s Lutrijom BiH, jer koji god medij surađuje s Lutrijom BiH privatne kladionice ne mogu dobiti medijski prostor.
Koji je vaš prijedlog rješavanja nastale situacije ?
Igre na sreću u Federaciji BiH postale su grana industrije, vrlo važan čimbenik s ekonomsko-
financijskog stajališta. Upošljavaju preko 5.000 uposlenika za koje se uredno i na vrijeme izmiruju sve obveze.
Iniciranje promjene zakonske regulative, koja nije na snazi niti punu godinu dana, bez provođenja sveobuhvatne analize stručnjaka iz ekonomske oblasti dovest će do kolapsa cijele industrijske grane. Tim više što je Vlada Federacije BiH na 123. sjednici održanoj 02.07.2014 godine donijela Uredbu o postupku procjene utjecaja propisa broj 1256/2014, a koja je u primjeni od 01.01.2015 godine, kojom se obvezala da će izvršiti procjenu i provesti postupke ispitivanja utjecaja zakonskih i podzakonskih propisa uz aktivno sudjelovanja zainteresirane javnosti (u ovom slučaju priređivača).
Naš je prijedlog da resorno ministarstvo (financija) oformi komisiju od više članova u kojoj bi bili između ostalih i predstavnici priređivača. Ta komisija će izvršiti najprije analizu postojećeg stanja, analizu utjecaja predloženih izmjena zakona pa tek onda pristupiti izmjenama zakona koje bi dovele do dugoročnog rješenja po ekonomskim principima održivosti, rasta i razvoja.
EFEKTI ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU
Novi Zakon o igrama na sreću donio je velika povećanja prihoda u državni proračun. Radi se o iznosu od preko 36 milijuna KM. Prema starom Zakonu o igrama na sreću u državnu blagajnu godišnje se uplaćivalo 1.800.000,00 KM, a prema novom Zakonu o igrama na sreću taj prihod državnog proračuna je porastao na čak 38.184.000,00 KM.
